Već godinama raste interes prema prehrani zasnovanoj na biljnim proizvodima. Razlozi tomu su uglavnom zdravlje, postizanje željene tjelesne težine, zaštita okoliša i održivost.

Dva su pitanja koja se često postavljaju. Da li je moguće iz biljaka dobiti dovoljnu količinu proteina? Da li su oni dovoljno kvalitetni da zadovolje dnevne potrebe aktivnih ljudi?

Razlike između biljnih i životinjskih proteina

Postoje dvije vrste proteina, potpuni i nepotpuni. Potpuni proteini sadrže svih 9 esencijalnih aminokiselina, dok nepotpuni samo neke. Životinjski proteini uglavnom spadaju u potpune, a biljni u nepotpune. Postoje, dakako, iznimke. Proteini graška i soje sadrže sve potrebne aminokiseline.

Stoga je važno kod veganske prehrane jesti raznovrsno. Na taj način jedna namirnica nadomjesti aminokiselinu koja nedostaje drugoj i količina proteina koju organizam dobiva je zadovoljena.

Koje su prednosti veganskih proteina?

Veganska prehrana ima mnoge prednosti za zdravlje. Bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima koji ne postoje u životinjskim proizvodima. Također je raznovrsnija što znači da organizam dobiva više različitih nutrijenata.

Veganski proteini također imaju svoje prednosti.

Jedna od najznačajnijih je pozitivan utjecaj na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava. Kao što znamo, poremećaji srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrti u svijetu. Biljni proteini sadrže manje količine kolesterola i zasićenih masti koji se povezuju s bolestima srca.

Sjemenke i orašasti plodovi su bogati zdravim mastima i antioksidansima koji pomažu održavanju zdravog krvožilnog sustava.

Još jedna vrlo značajna prednost je lakše održavanje željene tjelesne mase. Biljni proteini sadrže manje kalorija i više vlakana koja stvaraju osjećaj sitosti.

Rizik od dijabetesa tipa 2 ili raka je manji kod ljudi koji konzumiraju biljne proteine koji su također i lakše probavljivi.

Tu je, dakako, i vrlo važan ekološki aspekt. Zamjena životinjskih proteina biljnima pomaže zaštiti okoliša, bioraznolikosti i održivosti sustava. Tako čuvamo okoliš za buduće generacije.

Nutritivni profil namirnica bogatih biljnim proteinima

• Leća: u jednoj šalici leće nalazi se čak 18 grama proteina. Bogata je vlaknima, željezom, manganom i folnom kiselinom. Odlična je za zdravlje srca i stabiliziranje šećera u krvi.
• Slanutak: sadrži 15 grama proteina po šalici. Odličan je izvor željeza, fosfora i zdravih ugljikohidrata.
• Kvinoja: kvinoja sadrži potpune proteine sa svih devet esencijalnih aminokiselina. Sadrži 8 grama proteina po šalici.
• Tofu: pošto se radi od soje, tofu također sadrži potpune proteine i to čak 20 grama po šalici. Vrlo je svestrana namirnica jer može apsorbirati različite okuse. Također je bogat izvor željeza, kalcija i magnezija.
• Tempeh: pošto je fermentiran, tempeh je odličan za probavu uz to sadrži i golemu količinu od čak 30 grama proteina po šalici.
• Sjemenke i orašasti plodovi: bogati su zdravim mastima i različitim mineralima i vitaminima.
• Seitan: seitan je čisti protein gluten. Dobar je izvor važnog selena i uglavnom je nezamjenjiv u veganskoj kuhinji.

Ekološke i etičke implikacije

Globalno zatopljenje i emisija stakleničkih plinova su već duže vrijeme vrlo vruća tema u svjetskoj politici. Proizvodnja biljnih proteina ima vrlo mali ugljični otisak. Za razliku od proizvodnje životinjskih proteina, emitira se puno manje stakleničkih plinova poput metana.

Voda postaje sve važniji resurs. Proizvodnja biljaka zahtijeva mnogo manje vode od uzgoja životinja.

Za uzgoj biljaka je potrebno manje zemlje čime se sprečava deforestacija i uništavanje staništa divljih životinja.

Kod veganske prehrane nema etičkih dilema oko uvjeta u kojima se drže životinje i njihovog tretmana te moralnosti iskorištavanja životinja za prehranu.

Da li su biljni proteini izbor za bilo koga?

Apsolutno da. Uključivanje veganskih proteina u prehranu donosi mnoge koristi za zdravlje. Također, to treba gledati kao holistički pristup zdravlju koji podupire i fizičku dobrobit i dobrobit za okoliš.