Pravilna prehrambena piramida

485
prehrambena piramida

Svijetsko udruženje za prehranu iz Amerike nam preporučuje da je najbolje svoj svakodnevni jelovnik uskladiti sa znanstveno utemeljenom i opće prihvaćenom Piramidom pravilne prehrane osmišljenom 1992. godine.

Na taj način namirnice na našem tanjuru predstavljaju dobar izvor energije, bjelančevina, ugljikohidrata, vitamina, minerala, vlakana i ostalih sastojaka prijeko potrebnih za svakodnevno psiho-fizičko funkcioniranje našeg organizma.

Viši katovi piramide imaju manju površinu, pa se i hrana prikazana u njima treba uzimati u manjim količinama, a s nižim katovima je obratno.

Hrana koja se u današnje vrijeme količinski najviše konzumira do sada se nalazila na dnu prehrambene piramide. Riječ je o takozvanoj zapadnjačkoj prehrani koja nije pogodna za zdrav i vitalan organizam jer najčešće uzrokuje brojne bolesti i pretilost.

Kod prehrane je vrlo bitno konzumirati razlnolike obroke. Ukoliko želimo ojačati vlastiti imunitet i živjeti kvalitetniji život potrebno je povećati unos namirnica koje su bogate hranjivim tvarima i imaju niže kalorijske vrijednosti.

Iz tog razloga preporučujemo da se na drugačiji način selektira hrana. Na vrh piramide trebali bismo staviti hranu koja ima nižu gustoću hranjivih tvari te bi ju trebali rjeđe konzumirati. Pod tom stavkom možemo ubrojiti prerađenu hranu i slatkiše.

Odmah nakon njih slijede namirnice kao što su nemasni mliječni proizvodi, riba i nemasno meso. Također u ovu skupinu ubrajamo jaja i ulje.

Krečući se prema dnu piramide uvršatavmo namirnice poput orašastih plodova, mahunarki, cjelovitih žitarica i voće.

Na samom dnu naše prehrambene pramide uvršavamo ono najbitnije a to je povrće. Unos povrća u organizam trebao bi biti zastupljen u odnosu 1:1 što se tiče unosa povrća u sirovom stanju, termički obrađenog povrća, te ukupnog kalorijskog unosa 30% – 60%.

Zaključak ove prehrambene piramide je da je potrebno jesti veći udio namirnica bogatih hranjivim tvarima, a smanjiti unos namirnica potencijalno toksičnog sadržaja kako bismo izbjegli nagomilavanje toksina u organizmu te brži metabolizam. Smanjeni unos toksičnog djelovanja uključuje šećer, zaslađivač, bijelo brašno, prerađena hrana i takozvani fast food.

Nesmijemo zaboraviti da uz kvalitetan unos namirnica visoke hranjive gustoće redovito obavljamo tjelovježbu, šetnju, druženje, meditaciju i odmor.